Umushinga Self Reliance wateguwe n’Ihuriro ry’Abanyeshuri biga muri Kaminuza n’amashuri makuru mu Rwanda (FAGER) ugamuje kubakira inzu 100 abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda, ubuyobozi bwa Mount Kenya University bwateye inkunga icyo gikorwa ingana na Miliyoni ebyiri.
Ihuriro ry’abanyeshuri biga mu mashuri makuru na Kaminuza mu Rwanda ryateguye igikorwa cyo kubakira abarokotse Jenoside batishoboye inzu ijana binyuze mu cyiswe Self Reliance Project, igikorwa cyatekerejwe n’abanyeshuri ubwabo akaba ari na bo bagomba kugishyira mu bikorwa, binyuze mu mahuriro yo mu mashuri bigamo.
Mu mugoroba wo ku wa 24 Nyakanga 2013, Ubuyobozi bwa Mount Kenya University bwashyikirije umuyobozi wa FAGER inkunga ingana na Miliyoni ebyiri z’amafaranga y’u Rwanda yatanzwe n’abarezi ndetse n’ubuyobozi bw’ishuri. Ku ruhande rw’abanyeshuri bo bashoboye gukusanya agera ku 600,000.
Komezusenge Daniel, Umuyobozi wa FAGER atangaza ko icyo gikorwa cyatekerejwe mu rwego rwo kugira ngo urubyiruko rwiga muri za Kaminuza n’amashuri makuru na bo bagire uruhare mu kubaka igihugu cyabo. Agira ati “Urubyiruko ni rwo rugomba gufata iya mbere mu kubaka igihugu cyabo. Igihugu gifite umutekano, abanyeshuri bariga nta kibazo ariko hari abakibabaye cyane cyane abarokotse Jenoside. Ni muri urwo rwego twatekereje ko twahuza amaboko yacu tukabubakira inzu ijana ni ukuvuga 20 muri buri ntara n’Umujyi wa Kigali.”
Komezusenge atangaza ko ubu hamaze gukusanywa miliyoni zisaga 12, buri nzu ikazaba ifite agaciro ka miliyoni enye kandi bafite icyizere ko intego bihaye bazayigeraho, aboneraho gusaba abafite ubushake bose kubatera ingabo mu bitugu. Ubu igikorwa cyatangiriye mu karere ka Ruhango aho batangiye kubumba amatafari mu minsi mike bakazatangira kubaka.
Mwerekande Eddy, umuyobozi w’ihuriro ry’abanyeshuri biga muri Mount Kenya University (MKUSU) atangaza ko abanyeshuri icyo gitekerezo bacyakiriye neza batari gusigara inyuma mu kubaka igihugu, kuko bo ubwabo bashoboye gukusanya inkunga ingana n’amafaranga y’u Rwanda 600,000.
Prof Musa Nyakora Umuyobozi wa Mount Kenya University atangaza ko ari byiza ko abantu basubira aho bakomoka bakareba abababaye bakabafasha, avuga ko bishimiye igikorwa cyatekereje kandi kigakorwa n’abanyeshuri ubwabo bigaragaza ko bashyigikiye gahunda z’igihugu. Ati “igihe cyose muzaba mufite igikorwa cyo gufasha abatishoboye, ntimukajye muzuyaza kumpamagara. Ibikorwa byanyu ni indashyikirwa kuko bishyigikira icyerekezo Guverinoma y’u Rwanda yihaye. Na twe kandi gufasha abatishoboye ni imwe mu nshingano zacu.”
Igikorwa nk’iki giheruka kubera muri INILAK aho abanyeshuri batanze inkunga y’amafaranga y’u Rwanda asaga miliyoni imwe n’ibihumbi Magana arindwi.



















TANGA IGITEKEREZO