Tariki ya 12 Gicurasi 2012 habaye ikiganiro kuri Jenoside yakorewe
Abatutsi; icyo kiganiro cyabereye muri Kaminuza Gaston Berger ya Saint Louis muri Senegal.
Icyo kiganiro cyari kiyobowe na Ambasaderi w’u Rwanda muri Senegal, Ntwari Gérard afatanyije n’umuyobozi w’iyo Kaminuza Pr Mary Teuw Niane, umuyobozi wa UFR CRAC Pr Felwine Sarr, umukuru wa centre y’itangazamakuru y’umuryango w’abibumbye muri Senegal Mr Toussaint Kongo-Doudou, umwanditsi Boubacar Boris Diop, umunyamakuru Mehdi Ba, umunyamakuru Pape Samba Kane, Colonel Sarr wari muri MINUAR mu gihe cya Jenoside, Colonel Commandant wa zone y’Amajyaruguru muri Senegal ndetse n’umuyobozi wa diaspora yo muri Senegal Philonila Thiam, kikaba cyari cyitabiriwe na diaspora y’Abanyarwanda baba muri Senegal n’abanyeshuri bo mu bigo bitandukanye bya Saint Louis.
Muri icyo kiganiro havuzwe byinshi ariko iby’ingezi bikaba:
Hatanzwe imibare y’abapfuye muri Jenoside yakorewe Abatutsi.
Havuzwe uko Afurika yitwaye muri Jenoside y’abatutsi n’uko yayibonye.
Havuzwe uruhare rw’amahanga muri Jenoside yakorewe Abatutsi, inkomoko y’ivanguramoko, ubufatanyacyaha muri Jenoside hamwe n’ipfobya rya Jenoside yakorewe Abatutsi.
Hatanzwe ubuhamya na Colonel Sarr wari mu Rwanda mu gihe cya Jenoside yanavuze kuri Capitaine Mbaye Diagne wabaye intwari mu Rwanda.
Ambasaderi Ntwari yavuze ku byo u Rwanda rugezeho imyaka 18 nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi anavuga ku kubaka ejo hazaza tutibagiwe Jenoside yakorewe Abatutsi.
Ambasaderi w’u Rwanda yavuze ko kwibuka bireba abaturage bose b’isi kugira ngo ariya marorerwa yabaye mu Rwanda atazaba ukundi ku isi. Yanabemenyesheje ko Jenoside yakorewe Abatutsi yateguwe igihe kirekire kubera ibi bimenyetso byabayeho:
*Politiki y’ivanguramoko,
*Kwicwa kw’abatutsi guhera muri 59,
*Kugena abagomba kwicwa: Abatutsi.
*Kugena abishi : Abasirikare
*Gutesha abatutsi ubumuntu bakabita udusimba : inyenzi ; inzoka.
*Gukwirakwiza intwaro mu baturage.
* Igihe cyo kugerageza ubwicanyi
Imyaka cumi n’umunani nyuma y’amarorerwa yasize u Rwanda mu gihirahiro, Abanyarwanda bashyize imbaraga zabo zose umujinya n’agahinda kabo mu kubaka urwababyaye bakarukura ikuzimu rukongera rukagira ishema imbere y’isi n’amahanga. Ibyo byose ntibyari kugerwaho iyo hatabaho abagabo n’abagore bitanze batizigamye kugira ngo bubake ejo hazaza habereye buri Munyarwanda wese bayobowe na Paul Kagame, Perezida w’igihugu.
Gacaca yagize uruhare runini mu kubaka igihugu nyuma ya Jenoside kuko yafashije u Rwanda gushyiraho ubutabera burenga. Abanyabwenge benshi bemezaga ko bizafata nk’imyaka irenga 20 kugira ngo u Rwanda rwiyubake nyuma ya genoside none baratangazwa cyane n’aho u Rwanda rugeze ubu bakaba badahwema gushima u Rwanda no kurutangaho ingero mu bijyanye n’umutekano, politiki, kurwanya ruswa, ubumwe n’ubwiyunge ndetse no mu mibereho myiza y’abaturage muri rusange.
Abayobozi b’u Rwanda bashyizeho icyerekezo igihugu kigomba kugenderaho kugirango kinjire mu bihugu bitera imbere.
Nyakubahwa Ambasaderi yanabwiye abari bitabiriye icyo kiganiro ko u Rwanda rushya rwubatse kucyizere kandi ko Umunyarwanda wese aho ari aharinara ejo hazaza heza h’igihugu cyamubyaye, Abanyarwanda barabizi ko ntacyo umuntu abona atagikoreye kandi ko ibyiza byose bisaba akazi Banazi ko umwanzi wa mbere bafite ubu ari ubukene bakaba baburwanya mu cyubahiro n’ubutwari bubaranga.
Yashimangiye ko iterambere u rwanda rwagezeho nyuma ya genoside yakorewe abatutsi rurikesha abayobozi beza, basobanutse kandi bafite icyerekezo bashaka kuganishamo u Rwanda. Yavuze ko nta gihugu gishobora gutera imbere kidafite abayobozi bafite aho bakiganisha.


















TANGA IGITEKEREZO