00:00:00 IGIHE NETWORK KN KINYARWANDA EN ENGLISH FR FRANCAIS

Ishyirwa mu bikorwa ry’imyanzuro y’inama ya 10 y’igihugu y’umushyikirano

Yanditswe na

IGIHE

Kuya 6 December 2013 saa 12:52
Yasuwe :

Inama ya 10 y’igihugu y’umushyikirano yateranye ku wa 13-14 Ukuboza 2012, yafashe imyanzuro 23 yavuyemo ibikorwa 39, 30 muri yo yamaze gushyirwa mu bikorwa na ho 9 yatangiye gukorwa.
Kuri uyu wa 6 Ukuboza 2013, mu nama ya 11 y’igihugu y’umushyikirano, Minisitiri w’Intebe Dr Pierre Damien Habumuremyi yatangaje raporo y’ishyirwa mu bikorwa ry’imyanzuro yavuye mu nama ya 10 y’igihugu y’umushyikirano. Atangaza ko umushyikirano ari umwihariko w’u Rwanda ikaba n’ikimenyetso gikomeye cy’urubuga (…)

Inama ya 10 y’igihugu y’umushyikirano yateranye ku wa 13-14 Ukuboza 2012, yafashe imyanzuro 23 yavuyemo ibikorwa 39, 30 muri yo yamaze gushyirwa mu bikorwa na ho 9 yatangiye gukorwa.

Kuri uyu wa 6 Ukuboza 2013, mu nama ya 11 y’igihugu y’umushyikirano, Minisitiri w’Intebe Dr Pierre Damien Habumuremyi yatangaje raporo y’ishyirwa mu bikorwa ry’imyanzuro yavuye mu nama ya 10 y’igihugu y’umushyikirano. Atangaza ko umushyikirano ari umwihariko w’u Rwanda ikaba n’ikimenyetso gikomeye cy’urubuga ruhabwa Abanyarwanda bose kugira ngo bungurane ibitekerezo byubaka igihugu cyabo. Iyi nama ihuza Perezida wa Repubulika n’Abanyarwanda b’ingeri zose.

Ishyirwa mu bikorwa by’imyanzuro y’inama ya 10 y’umushyikirano

Inama y’Igihugu y’Umushyikirano ya 10 yari ifite insanganyamatsiko igira iti “Agaciro: Intego yacu ni ukwigira’’. Iyi nama yitabiriwe n’abantu barenga 950 bari mu Ngoro y’Inteko Ishinga Amategeko, ndetse n’urubyiruko rugera ku 2,000 rwari mu Nkera y’Imihigo muri Stade Amahoro. Yitabiriwe kandi n’abashyitsi barimo Minisitiri w’Intebe wa Burukina Faso.

Abantu bagera ku 77,188 bakuriye iyo nama bakoresheje imbuga nkoranyambaga zitandukanye. Amakuru ajyanye n’umushyikirano yageze ku bantu barenga 2,249,396 bari mu mpande z’Isi zitandukanye hakoreshejwe guhererekanya amakuru kuri “Twitter”, biyongera ku mubare munini w’Abanyarwanda bakurikiranye Inama y’Igihugu y’umushyikirano kuri Radio zitandukanye na Televiziyo y’u Rwanda.

Iyo nama yari yahujwe n’Inama Ngishwanama ya Gatatu ya Komisiyo y’Igihugu Ishinzwe Kurwanya Jenoside.

Nyuma y’ibiganiro n’ibitekerezo byatanzwe mu nama y’Igihugu y’Umushyikirano ya 10, hafashwe imyanzuro 23. Gahunda yo gushyira mu bikorwa iyi myanzuro yagaragaje ibikorwa 39 byagombaga gukorwa mu mezi cumi n’abiri ashize. Muri ibyo bikorwa 39, ibikorwa 30 byararangiye. Ibindi 9 biracyakomeza gushyirwa mu bikorwa kubera ko ari ibikorwa bihoraho.

Ku mwanzuro ujyanye no guteza imbere amahame ndangagaciro kugira ngo afashe Abanyarwanda kurushaho kwigira no kwihesha agaciro, abantu barenga 1,178,000 bari mu midugudu itandukanye bahawe amahugurwa ku ndangagaciro zo kwigira. Aya mahugurwa aracyakomeza kugira ngo azagere ku Banyarwanda benshi bashoboka.

Indangagaciro zo kwigira, kwiha agaciro n’ubunyangamugayo, disipulini no kunoza umurimo zarigishijwe mu midugudu yose, mu mashuri hifashishijwe gahunda y’Itorero ry’Igihugu n’iz’Urugerero, Inzego z’Inama y’Igihugu y’Urubyiruko n’iy’Abagore n’ibiganiro bica kuri Radiyo na Televiziyo. Ibikorwa nk’ibyo by’ubukangurambaga ku kwigira byakozwe kandi n’abikorera, abagize sosiyete sivile n’abanyamadini binyuze mu Ihuriro ry’Abafatanyabikorwa mu Iterambere (JADF) ku rwego rw’Umurenge n’Akarere.

Muri urwo rwego, handitswe n’igitabo cyitwa “Indangagaciro z’Umuco Nyarwanda mu Iterambere” kinakwirakwizwa mu nzego z’ibanze zose kuva ku mudugudu kugera ku Karere.

Mu rwego rwo gushyira mu bikorwa umwanzuro warebanaga no kwegereza abaturage serivisi zo kugenzura ibinyabiziga no kwandikisha ingwate, hakozwe ibi bikurikira:

• Haguzwe imashini zimukanwa zigenzura ibinyabiziga ku buryo serivisi zo kugenzura ibinyabiziga zatangiwe mu Turere twa Huye, Musanze na Kayonza kugira ngo bifashe n’utundi Turere tuhegereye. Icyo gikorwa kandi kizakomeza. Mu minsi ya vuba, serivisi zo kugenzura ibinyabiziga zizanatangirwa mu bigo bikuru byigisha imyuga muri buri Ntara (Integrated Polytechnic Regional Centers/IPRC);

• Kwandikisha ingwate byarorohejwe ku buryo bisigaye bikorwa n’amabanki n’ibigo by’imari bikoranye n’Ikigo cy’Igihugu Gishinzwe Iterambere (RDB). Hashyizweho kandi umuyoboro uhuza amabanke, ibigo by’imari, RDB n’Ikigo cy’Igihugu cy’Ubutaka ku buryo bidasaba uwandikisha ingwate kunyura muri ibi bigo byose.

Ku mwanzuro wasabaga Inzego z’Imitegekere y’Igihugu zegereye abaturage guhagarika burundu umuco mubi wo gufatirana abaturage bagategekwa kubanza gutanga imisanzu mbere yo guhabwa serivisi runaka mu nzego za Leta, hatanzwe amabwiriza n’uburyo bwo kuyakurikirana mu rwego rwo kwirinda uyu muco mubi. Hashyizweho kandi muri buri Karere umurongo wa telefoni utishyurwa abaturage bashobora kwifashisha, baramutse badahawe serivisi kubera ko batatanze umusanzu runaka.

Inama y’Igihugu y’Umushyikirano iheruka yari yasabye ko abanyamuryango bashya ba RSSB bajya bavuzwa bitabaye ngombwa gutegereza amezi atatu. Uyu mwanzuro washyizwe mu bikorwa kuko umukozi ugitangira akazi azaba yemerewe guhabwa serivisi zo kuvuzwa n’Ubwishingizi bwa RSSB, nyuma gutanga umusanzu w’ukwezi kumwe atagombye gutegereza amezi atatu.

Ku mwanzuro wasabaga gushyira ingufu mu bushakashatsi, gukomeza kurwanya ibikorwa by’abahakana n’abapfobya Jenoside yakorewe Abatutsi bimwe mu byakozwe ni ibi bikurikira:

• Amategeko ahana ibyaha bya Jenocide n’ingengabitekerezo yayo yaravuguruwe;
• Kuva muri Nyakanga 2012 abakekwaga ho ibi byaha baraburanishijwe. Muri bo 114 bahamwe n’ibyaha by’ingengabitekerezo ya Jenoside na ho 34 bahamwa n’ibyaha by’amacakubiri;

• Gahunda y’ubushakashatsi kuri Jenoside yakorewe Abatutsi yongerewe imbaraga.

Ku bijyanye n’umwanzuro wasabaga kwishyura ingurane z’imitungo y’abaturage yangijwe n’ibikorwa rusange bitandukanye kimwe n’ibirarane byari biberewemo abubatse ibyumba by’amashuri muri gahunda y’uburezi bw’ibanze bw’imyaka 12, hishyuwe amafaranga y’u Rwanda angana na 2,605,600,114. Ubu harimo gutegurwa ibyangombwa bikenewe kugira ngo ibirarane bisigaye bingana na 438,966,864 na byo byishyurwe mu ngengo y’imari y’uyu mwaka.

Ku mwanzuro wo gushyiraho ahantu hashya h’ubukerarugendo, hatunganyijwe ubuvumo ahantu habiri mu Karere ka Musanze kandi ubu ba mukerarugendo batangiye kuhasura. Hanatunganyijwe ndetse hanatangizwa ubukerarugendo bushingiye ku iyobokamana i Kabgayi, Save na Kibeho.

Ku mwanzuro wo kwegereza aborozi serivisi zo gutera intanga amatungo mato n’amanini,

• Ahatererwa intanga harongerewe hava kuri 30 hagera kuri 99;
• Hatangiye gutegurwa gahunda yo kwegurira abikorera kujya batera amatungo intanga. Ni muri uru rwego abantu barenga 120 bahuguwe kandi bagahabwa ibikoresho kugira ngo bakore akazi ko gutera intanga;
• Haguzwe kandi n’imodoka yabigenewe yo gukwirakwiza intanga ku masenteri yose atererwamo intanga;
• Hatangijwe kandi igeragezwa ryo gutera intanga ingurube.

Ku byerekeye umwanzuro wo guteza imbere inganda zitunganya amata, ubu amakusanyirizo y’amata 52 kuri 61 yari asanzwe akora neza. Hubatswe kandi n’andi makusanyirizo mashya 35 ndetse anashyirwamo ibikoresho. Aborozi bo mu Karere ka Gicumbi bahujwe n’Uruganda rw’Inyange mu rwego rwo kubagurira amata.

Inama y’Igihugu y’Umushyikirano ya 10 yari yanasabye ko Umwarimu SACCO yakongererwa ubushobozi, hakanihutishwa uburyo bwo gutanga inguzanyo zihabwa abarimu, hagamijwe kuzamura imibereho yabo. Muri uru rwego Leta yahaye Umwarimu SACCO miliyari 5 kugira ngo yongere ubushobozi bwo gutanga inguzanyo. Ubu Umwarimu SACCO itanga inguzanyo ku buryo bwihuse hifashishijwe ikoranabuhanga n’imikoranire inoze na SACCO 294 z’imirenge.

Kubera ingamba zose zafashwe, mu mwaka wa 2103, abarimu 4,453 bamaze guhabwa inguzanyo ingana n’amafaranga y’u Rwanda 8,579,265,244. Ugereranyije n’inguzanyo ingana na 6,028,943,150 yari yatanzwe mu mwaka wa 2011-2013, umubare w’abarimu bahawe inguzanyo binyujijwe mu Umwarimu SACCO wiyongereyeho 42.3% kandi inkunga Guverinoma itera Umwarimu SACCO yageze ku gipimo cya 49%.

Ku birebana n’umwanzuro wo gushyiraho uburyo buhoraho bwo kubaka ubushobozi bukenewe kugira ngo abarwayi benshi boherezwa kuvurirwa mu mahanga bajye bavurirwa mu Rwanda, hateguwe gahunda y’imyaka irindwi yo kubaka ubushobozi bw’abaganga b’Abanyarwanda, kandi iyi gahunda yatangiye gushyirwa mu bikorwa.

• Abaganga b’Abanyarwanda 153 barimo guhugurwa mu mashami atandukanye y’ubuvuzi mu Rwanda;
• Abandi baganga 58 boherejwe gukurikirana amasomo y’ubuvuzi muri za kaminuza zo hanze. Muri bo 25 bazaba bararangije amashuri mu ntangiriro z’umwaka utaha;
• K’ubufatanye n’impuguke z’abaganga b’inzobere zaturutse mu bihugu bitandukanye, havuwe abarwayi 6,320 barimo ababazwe indwara z’umutima, ibibari, umwingo, abavuwe amaso,impyiko n’izindi ndwara zitandukanye.

Ku mwanzuro wasabaga kurushaho kwita ku mibereho y’abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi batishoboye, abanyeshuri 24,141 bo mu mashuri yisumbuye na 11,466 bo mu mashuri makuru bafashijwe kubona amafaranga y’ishuri n’ibikoresho by’ishuri.

Binyuze mu bikorwa by’Icyumweru cyahariwe ibikorwa by’Ingabo (Army week), ababana n’uburwayi bukomeye basigiwe na Jenoside 17,650 baravujwe. Abandi 16 bari bafite uburwayi budashobora kuvurirwa mu Rwanda bafashijwe kwivuriza hanze.

Hashyizweho Gahunda yo gufasha abarokotse Jenoside b’incike 1560 irimo kubavuza, kubashakira abaganga bihariye, kubongerera inkunga y’ingoboka, kubashakira aho baba bakabona ababitaho no kubaha amata. Iyi gahunda kandi izakomeza gushyirwa mu bikorwa.

Imyanzuro y’inama ya 10 y’igihugu y’umushyikirano

Kwamamaza

Kwamamaza

Kwamamaza

TANGA IGITEKEREZO

AMATEGEKO AGENGA IYANDIKA RY'IGITEKEREZO CYAWE

Kwamamaza

Special pages