Muri Hotel Novotel I Kigali hateraniye inama y’iminsi itatu, ihuje Abaganga bo mu Rwanda, Abayobozi ba za Kaminuza zigisha ibijyanye n’ubuvuzi mu Rwanda, inzobere mu by’ubuvuzi Minisiteri y’ubuzima, hamwe ni mpuguke mu by’ubuvuzi zavuye muri Kaminuza 13 zo muri Amerika.
Nk’uko Docteur Ndagijimana Uzziel umunyamabanga ukoraho muri Minisiteri y’ubuzima yabitangaje, iyi nama igamije gusobanurira izi mpuguke mu bijyanye n’ubuzima zo muri Leta Zunze ubumwe z’Amerika uko gahunda y’ubuzima imeze mu Rwanda, ibyagezweho ndetse nibyo bifuza kugeraho.
Izo mpuguke zaraturutse muri za Kaminuza zigera kuri 13 zo muri Amarika zikaba ziri mu Rwanda mu gihe kingana ni myaka 2 mu rwego rwo kongerera ubumenyi abakora mu nzego z’ubuzima aribo: Abaganga, Abaforomo, Ababyaza hamwe n’Inzobere mu by’ubuvuzi.
Izi nzobere mu by’ubuvuzi ziri mu Rwanda ku bufatanye bw’Igihugu cya Leta zunze ubumwe z’Amarika, Umushinga wa Clinton Health Access Initiative na Leta y’u Rwanda.
Docteur Ndagijimana Uzziel, yatangaje ko uyi gahunda yo kongerera ubumenyi abakozi bo mu nzego z’ubuzima itangiriye mu Rwanda, hanyuma ibindi bihugu byo muri aka Karere bikazaza kurwigiraho.
Docteur Rusanganwa Alfred umuyobozi w’Ibitaro bya Nyamata, yatangarije IGIHE ko Abaganga bo mu Rwanda hari byinshi bazungukira kuri izi mpuguke ndetse n’Abanyarwanda muri rusange, ngo kuberako ubusazwe abaganga bo mu Rwanda bajyaga bajya kwihuguririra mu Bihugu byo hanze Igihugu kigatanga amafaranga, ndetse n’akazi bakoraga kagahagarara, ariko ngo bazajya bahugurwa kandi bakomeze n’akazi bakoraga.
Mu Rwanda hari hasanzwe impuguke mu birebana n’ubuzima zigera 130, ariko hakenewe nibura impuguke 500, Abaganga ngo bakaba ari 6 ku barwayi 100,000 mu gihe hakenewe nibura Abaganga 10 ku barwayi 100,000, n’abaforomo 100 ku barwayi 100,000.
Docteur Paul Fermer waje ayoboye izi mpuguke, yatangajeko bafite icyizere cy’uko gahunda bihaye yo guhugura Abaganga bo mu Rwanda muri iyi myaka ibiri iri imbere, izagerwaho bitewe nuko abona ubushake ndetse na gahunda u Rwanda rugenderaho harimo icyerekezo 2020, ndetse na gahunda y’ubwisungane mu kwivuza n’izindi gahunda zitandukanye Leta y’uRwanda yihaye, kandi zose zigamije kwita ku buzima bw’abaturage.



















TANGA IGITEKEREZO